Digitalna kultura utor.com/hashtag
Hashtag se rodio prije svega devet godina.
U kolovozu 2007. dizajner Chris Messina je na Twitteru pitao svoje followere što misle o uporabi simbola # za grupiranje razgovora na toj društvenoj mreži. Messina nije izumio sam koncept, već ga je preuzeo iz IRC-a (Internet Relay Chat), rane verzije chata iz osamdesetih godina, koji je razgovore grupirao u kanale pomoću znaka #.
freepressmedia.com
Messina je hashtagove nazvao tagovi za kanale. Navodno je ideja naišla na otpor, predbacivalo mu se da je previše tehnička i vizualno neugledna. Naravno, stvari su se vrlo brzo preokrenule u korist hashtaga, ali prije nego što se tome posvetimo, možda da kažemo riječ-dvije o njegovu predinternetskom životu.
Znak # svoje podrijetlo vuče iz latinskog jezika, a njegova priča je zapravo vrlo slična nastanku znaka @ o kojemu smo pisali u prvoj epizodi digitalne kulture utor.com. Hashtag se razvio iz kratice lb, koja je označavala funtu (eng. pound, mjernu jedinicu težine u imperijalnom sustavu mjera), zbog čega ga u engleskom jeziku zovu “pound sign“. Teško je rekonstruirati točnu genezu znaka, no najvjerojatnije je nastala iz pokušaja trgovaca da u svojim spisima slovo l ne zamijene za broj 1, zbog čega su ga dodatno označavali vodoravnom crtom iznad slova. Vremenom, lb je postao “pound sign”, odnosno znak #.
images1.houstonpress.com
Od tada je taj znak imao široku uporabu kao malo koji drugi znak. Znamo ga kao ljestve na telefonu, povisilicu u glazbi, šahovsku oznaku za potez koji rezultira šah-matom, simbol za razmak u lektoriranju, kartografski simbol za drvarnicu u Švedskoj.
No, vratimo se Messini i njegovu prijedlogu. Ubrzo je hashtag postao sve više i više prihvaćen. Isprva na Twitteru, no ubrzo i na drugim društvenim mrežama i zakucima interneta. U siječnju 2011. Instagram je uveo podršku za hashtag, a u istom mjesecu je i Audi pokrenuo prvu hashtag kampanju. Gotovo dvije godine kasnije, polovica Super Bowl reklama (najvećeg događaja marketinške industrije u Americi) uključuje hashtag. Danas ga sadrži čak 11% tweetova, a razlog tome nije samo olakšano grupiranje poruka i komuniciranje sa širim krugom ljudi, već i činjenica da tweetovi koji sadrže hashtag imaju 55% veću mogućnost da će ih drugi retweetati.
Hashtag se ušuljao i u rap kulturu – Hashtag rapom, koji se prije u znalačkim krugovima nazivao yoda rap. Riječ je o rapu u kojem se metafora ili usporedba izriču na kraju neke rečenice, bez spojnice koja bi ju dovela u odnos s njezinim početkom. Navodno ga je Kanye West izumio, a reperi poput Nicki Minaj i Drakea su ga popularizirali.
Uporaba hashtaga je vrlo sklizak teren na kojemu se već pokoja osoba i korporacija poskliznula. Svi znamo za hashtag, a koliko vas je čulo za bashtag? To je situacija u kojoj hashtag korišten u svrhu promocije neke tvrtke izmakne kontroli. Najpoznatiji svjetski primjer je #McDStories kojeg je McDonalds kreirao u siječnju 2012. kako bi gosti na društvenim mrežama mogli komentirati pozitivne dojmove od svog posjeta McDonaldsu. Vjerojatno pretpostavljate što se dogodilo – umjesto pohvala, krenule su žalopojke i pritužbe. I mi svog konja u utrci bashtaga imamo. Sjećate se kampanje slogana za Hrvatske željeznice od prije nekoliko godina?
Danas su neki hashtagovi postali svevremenski i ušli su u internetsku kulturu: #OOTD (Outfit of the day), #WIWT (What I wore today), #TBT (Throwback Thursday) ili #FBF (Flashback Friday). Kod nas je prilično popularan #onokad, a sjećamo se i ludnice za vrijeme Svjetskog prvenstva kada je čitav Facebook bio tapeciran hashtagom #CRO.
